Istanbulska Konvencija pod znakom pitanja: Ratifikacija IK u BiH i Srbiji nije osigurala zaštitu žrtava nasilja

Istanbulska konvencija

Konvencija Saveta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (tzv. Istanbulska konvencija) koju je Republika Srbija potpisala u aprilu 2012. godine a ratifikovala u oktobru 2013. godine, stupila je na snagu 1. avgusta 2014. godine.

Ratifikacija Istanbulske konvencije u Srbiji i Bosni i Hercegovini u 3,5 godine od stupanja na snagu nije donela nikakve pozitivne promene po pitanju sprečavanja nasilja nad ženama.

Srbija i Bosna i Hercegovina ratifikovale su Istanbulsku konvenciju u oktobru 2013., a često zagovornici ratifikacije u Hrvatskoj upravo tu činjenicu koriste kao argument, premda irelevantan, za ratifikaciju od strane Hrvatske.

U nastavku donosimo podatke iz Srbije i BiH o nasilju nad ženama.

ISTANBULSKA KONVENCIJA – Trojanski konj rodne ideologije i uvođenje transrodnosti

Istanbulska konvencija Trojanski konj rodne ideologije usmerene protiv dece, porodice i ljudi
Istanbulska konvencija Trojanski konj rodne ideologije usmerene protiv dece, porodice i ljudi

Srbija

Srbija je ratifikovala Istanbulsku konvenciju 21. 10. 2013. godine (stupila je na snagu 01. 08. 2014.). U 2017. godini (Mreža ŽENE PROTIV NASILJA, 28 ženskih organizacija koje pružaju usluge ženama koje su preživele muško nasilje, u Srbiji Organizacija za koordinaciju mrežom: Autonomni ženski centar – FEMICID U SRBIJI 2017. godina Femicid je rodno zasnovano ubistvo, učinjeno nad ženama, devojkama, devojčicama pa i bebama ženskog pola od strane osoba muškog pola – piše u saopštenju ovih radikalno feminističkih organizacija koje možete pogledati OVDE) je u Srbiji u porodično-partnerskom nasilju ubijeno 26 žena. Broj ubijenih žena od 2010. do 2017. varira, ali podaci jasno pokazuju kako se broj ubijenih žena nije smanjio ratifikacijom Istanbulske konvencije, štaviše, bio je čak i viši nego u nekim godinama pre ratifikacije: 2010. – 26 žena, 2011. – 29 žena, 2012. – 32 žene, 2013. – 43 žene, 2014. – 27 žena, 2015. – 35 žena, 2016. – 33 žene, 2017. – 26 žena.

Prema navodima ministra unutarnjih poslova Nebojše Stefanovića u 2017. broj slučajeva porodičnog nasilja u Srbiji nije se niti smanjio niti povećao u poslednjih 30 godina.

Od ratifikacije Istanbulske konvencije u Srbiji nema većih pomaka ni po pitanju prevencije nasilja te podrške i zaštite za žrtve nasilja, što tvrdi i psiholog Tanja Ignjatović.

Preuzmite ceo tekst Istanbulske konvencije OVDE:  Istanbulska Konvencija (255 downloads)

Prema izveštaju Autonomnog ženskog centra u Beogradu, koji na mesečnom nivou prati primenu navedenog Zakona, primena Zakona o sprečavanju nasilja u porodici iz 2015. neujednačena je na teritoriju cele države. Hitne mere zabrane pristupa nasilnika žrtvi su u nekim slučajevima izricane i žrtvama nasilja. Policijski službenici, nakon primljene prijave, ne izriču uvek meru hitnog udaljenja iz kuće što je rezultovalo smrtnim slučajem žrtve nasilja koja je prethodno prijavila nasilje 2017. godine.

Da je pod znakom pitanja efikasnost u suzbijanju nasilja nad ženama u Srbiji govori i Mreža žena protiv nasilja koja u Izveštaju o ubistvima žena u 2017. godini zaključuje da iako se naizgled čini da se puno radi i da se već puno toga preduzelo po pitanju sprečavanja i suzbijanja nasilja nad ženama, poražavajući podaci o ubistvima žena pokazuju realno stanje i neefikasnost pristupa nadležnih tela ovom problemu.

A da se u Srbiji sprečavanje nasilja u porodici dovoljno ne sprovodi, svedoče i događaji iz 2017. godine kada su ubijene tri žene unutar i u blizini Centara za socijalni rad nakon što su se obratile za pomoć i prijavljivale nasilje. Dve žene su ubijene u samo nekoliko dana, a među njima je žrtva i četverogodišnje dete koje je otac zadavio te ozledio tri službenika centra za socijalnu rad i jednog prolaznika, zbog propusta nadležnih institucija.

Državna Rasprodaja Srpske Dece: Belo Roblje Na Crnom Tržištu

Bosna i Hercegovina

BiH je ratifikovala Istanbulsku konvenciju 07. 11. 2013. godine (stupila je na snagu 01. 08. 2014.). U Federaciji BiH godišnje se prijavljuje između 2.000 i 2.500 slučajeva nasilja u porodici, ali nedostaju konkretniji pokazatelji stanja suzbijanja nasilja.

Fatima Bećirović iz “Gender centra” izjavila je kako tek jedna trećina prijavljenih slučajeva u BiH bude završena do kraja, pružanjem pomoći žrtvama i kažnjavanjem počinioca, dok veliki broj ostane samo na prijavi. Od toga 300 do 500 žena potraži zaštitu u sigurnim kućama.

Nepromenjeno stanje nasilja nad ženama i očito nedovoljni pomaci u Srbiji i BiH pokazuju kako ratifikacija Istanbulske konvencije i sama njena primena nije donela značajne pozitivne rezultate u sprečavanju nasilja i zaštiti žrtava.

Primer Srbije i BiH, na koje se pozivaju zagovornici ratifikacije u Hrvatskoj, samo je još jedan dokaz da za efikasnu zaštitu žena od nasilja nije potrebna ratifikacija Istanbulske konvencije, već dosledno sprovođenje već postojeće pravne regulative – posebno stoga što je Hrvatska svoje zakonodavstvo već u potpunosti uskladila s merama i mehanizmima za sprečavanje nasilja i zaštitu žrtava koje traži Istanbulska konvencija.

Izvor: narod.hr

24.03.2018 zakazani masovni protesti protiv ratifikacije tzv. Istanbusle konvencije u Hrvatskoj

Osnovana inicijativa ‘Hrvatska protiv Istanbulske konvencije’

“Obavještavamo hrvatsku javnost da je u ponedjeljak, 12. ožujka o. g. osnovana ad hoc Inicijativa “Hrvatska protiv Istanbulske konvencije!”. Istanbulsku konvenciju su već brojne institucije, udruge i istaknuti pojedinci u javnosti označili kao zloćudan eksperiment i kao ugrožavanje temeljnih ljudskih sloboda.

Čak ako, ovaj čas, zanemarimo da se radi o dokumentu koji grubo zadire u temeljne tradicionalne, kulturološke, identitetske i pravne odrednice hrvatskog društva i hrvatskog političkog sustava, naša Inicijativa ovdje, u prvom redu, ukazuje na posve nedostatnu demokratsku legitimaciju Konvencije.

Smatramo da ovaj dokument nije prošao primjerenu, kvalitetnu i cjelovitu znanstveno-vrjednosnu raspravu.

Oko njega u hrvatskoj javnosti ne postoji društveni konsenzus i nije postignut neophodan minimum suglasnosti.

Apologeti ratifikacije, brojne državne, paradržavne, nedržavne, pa i protudržavne organizacije, već su potrošile enormne iznose uglavnom javnog, tj. našeg novca, za ishitreno nametanje Konvencije.

S druge strane, sustavno i institucionalno se omalovažava i posve zanemaruje mišljenja, stavove i analize uglednih javnih osoba i institucija, zato jer ne idu u prilog ratifikaciji.

Time se opasno produbljuju društvene podjele i razara se nacionalna kohezija.  

Hrvatska protiv Istanbulske konvencije
Hrvatska protiv Istanbulske konvencije

Naša Inicijativa postupa sa sviješću da su promjene u društvu nužnost. Štoviše, otvoreni smo prema svim promjenama koje vode boljitku nacionalnog prosperiteta. Istanbulska konvencija tome boljitku ne vodi!

Njome se predviđa da Konvencija, kao međunarodni dokument, bude iznad hrvatskog Ustava. To je dosad nezabilježeno u povijesti suverenih država. Time se diskreditira uloga Hrvatskog sabora te se nasilno poništavaju neke mukotrpno izborene ustavne vrijednosti. Oštro se protivimo takvom procesu grube desuverenizacije hrvatske države i nepodnošljivo olakoj najavi ratifikacije. Odbacujemo nepristojne i nedolične primjedbe Predsjednika Vlade da “ne znamo čitati” ili da ono što smo pročitali “nismo razumjeli”.

Pokazat ćemo odlučan, snažan i učinkovit otpor neodgovornom, nasilnom i jednokratnom nametanju cijelog jednog sustava vrijednosti, koji ne ruši samo postojeće hrvatske nacionalne vrijednosti, nego potkopava i same temelje hrvatskog nacionalnoga suvereniteta. Zbog ovih i drugih razloga Inicijativa je već prijavila javni prosvjedni skup na Trgu bana Jelačića, 24. ožujka 2018. g., u 11:00h – “Protiv ratifikacije Istanbulske konvencije”. 

Za sada Inicijativu podržava 31 građanska udruga, a poziv za okupljanje upućen je još brojnim drugim udrugama, istaknutim pojedincima i svima koji mogu doprinijeti uspjehu Inicijative. O prosvjedu kao i o brojnim drugim aktivnostima dnevno ćemo obavještavati javnost.

Za Inicijativu “Hrvatska protiv Istanbulske konvencije”:

Rozalija Bartolić

Istanbulska konvencija rodna ideologija a ne zaštita od nasilja
Istanbulska konvencija rodna ideologija a ne zaštita od nasilja

Preporučeno: 

Evropski komitet za ljudska prava po skraćenom postupku do svojih prava – Sijamski blizanac Suda za ljudska prava u Strazburu

Global Media Planet INFO

Podržite rad našeg portala. To možete učiniti OVDE: PayPal-Me 

Budite sa nama jer smo mi tu zbog vas

Ako ste u mogućnosti i ako vam se dopadaju naši sadržaji podržite nas! Naš rad više neće biti moguć bez vaše podrške… PayPal: GlobalMediaPlanet@gmail.com ili https://www.paypal.me/GlobalMediaPlanet

If you’re able, and if you like our content and approach, please support the project. Our work wouldn’t be possible without your help… PayPal: GlobalMediaPlanet@gmail.com or via: https://www.paypal.me/GlobalMediaPlanet

Vaš Global Media Planet INFO

Hvala! 

Podelite ovaj članak sa drugima …

DMCA.com Protection Status

Facebook Comments

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*